Predsjednik Ćosić u uvodu je naglasio da je, kada se promatra nastajanje Hrvatske zajednice Herceg Bosne, ključna riječ kontekst. Pojasnio je da se mora uzeti u obzir kontekst vremena te povijesni trenutak u kojem je nastajala Herceg Bosna.

Ćosić, koji je i dopredsjednik HDZ-a BiH, pojasnio je da je u totalitarnom i jednostranačkom sustavu kakav je bio jugoslavenski bilo nezamislivo afirmirati nacionalnu ideju.

U Jugoslaviji su, kako nastavlja predsjednik Ćosić, bili dominantni Srbi, koji su poput današnje bošnjačke političke elite, pronalazili Hrvate i pripadnike drugih naroda koji su participirali u tijelima vlasti, a nisu imali nikakav legitimitet te tako činili ukras i privid multietničnosti.

“BiH se našla u situaciji da se mora postaviti prema novonastaloj situaciji”, kazao je predsjednik Ćosić dodavši da su Hrvati u BiH snažno željeli samostalnost od Beograda.

Predsjednik Vlade ŽZH pojašnjava da je u tom kontekstu vrlo važno razumjeti da je Jugoslavenska narodna armija prikazivala da smiruje situaciju, a zapravo je bila na strani velikosrpskog nacionalizma.

U nastavku okruglog stola koji je organiziran u povodu 30. obljetnice osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Ćosić je posebno problematizirao kalkuliranje i hipokriziju vodećeg bošnjačkog političara tog vremena, odnosno tadašnjeg predsjednika SDA Alije Izetbegovića.

- Namjera Alije Izetbegovića bila je stvoriti stranku SDA te konfesionalno jedinstvo muslimana u Jugoslaviji. Zato je Alija jako dugo kalkulirao. Ovo sam kazao da bi se vidjelo kako se iskrivljuje povijest i kako se Herceg Bosna kriminalizira od strane političkog Sarajeva. Jer su Muslimani ranije formirali Vijeće za obranu muslimana dok su Srbi formirali Republiku srpskog naroda u BiH. Mi smo morali reagirati jer središnja vlast nije radila ništa, kazao je predsjednik Ćosić.

Upitan kako na ispravan način pozicionirati Herceg Bosnu u kolektivnu memoriju mlađih naraštaja, predsjednik Vlade ŽZH rekao je da narod prestaje biti narod kada prijelomne trenutke izbriše iz sjećanja, a ne onda kada ga bude brojčano manje.

“Da su robovi zaboravili svoju prošlost oni bi i dalje bili robovi”, rekao je Ćosić pojasnivši da onaj tko zaboravi svoju prošlost pristaje na ropstvo.

Bošnjačka odnosno sarajevska javnost dominantno sotonizira Herceg Bosnu povezujući je sa zločinačkim pothvatom. Osvrćući se na tu pojavu, predsjednik Ćosić kaže da se ponavlja podvala da ne valja političko vodstvo jednog naroda, a da valja narod.

“Države, vlasti i carstva se raspadaju ako nemaju legitimiteta. Da bi se nacionalna volja jednog naroda poništila onda se pokušava legitimni interes jednog naroda svesti na jednu osobu ili stranku. Zato oni svode hrvatsko pitanje na jednu glavu”, rekao je Ćosić.

On ističe da se jednom narodu ne može omrznuti ono sto ga čini narodom, a Hrvate u BiH je, kako kaže, Herceg Bosna učinila faktorom.

“Da mi nemamo potencijal izazvati krizu s nama nitko ne bi razgovarao”, kazao je predsjednik Ćosić te istaknuo da se Hrvati jedino homogenizirani mogu obraniti od majorizacije.

Upitan koliko Herceg Bosna može biti motiv hrvatskim političarima, Ćosić kaže da je ona konstitutivni element ove države.

“Oni često kažu da su ‘časna Armija’ i da nemaju logore. Naše je da im pokažemo da su Krajišnik i Izetbegović potpisali sporazum o razmjeni logoraša te se precizira koliko će logoraša razmijeniti”, rekao je Ćosić.

Odgovarajući na pitanje iz publike, predsjednik Ćosić kaže da središnja vlast u Sarajevu u vremenu osnivanja Herceg Bosne ničim nije mogla upravljati.

Dodaje da je znakovito da Muslimani, odnosno današnji Bošnjaci, nisu osnovali Vijeće za obranu BiH nego Vijeće za obranu Muslimana iako su im danas puna usta navodne obrane BiH.

Predsjednik Vlade ŽZH kaže da BiH kao složena država nikako ne može biti ustrojena kao građanska država temeljena isključivo na principu jedan čovjek - jedan glas.

Uz predsjednika Ćosića, na okruglom stolu "Povijesni kontekst utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne", sudjelovali su Vlado Šoljić, počasni predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne te moderator Ivan Kraljević, politolog sa Sveučilišta u Mostaru.