ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SREDNJEM ŠKOLSTVU

Na temelju članka 26. Ustava Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», broj:1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03 i 10/04) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», broj: 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na nastavku 15. sjednice održanom 10. lipnja 2008. godine, donijela je

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
SREDNJEM ŠKOLSTVU

Članak 1.

U Zakonu o srednjem školstvu («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», broj:6/04 i 8/04) iza članka 2. dodaje se novi članak 2 a. koji glasi:

«Članak 2 a.

Potrebe i interesi društva u srednjem školstvu utvrđuju se Pedagoškim standardima i normativima.

Pedagoške Standarde i normative donosi Vlada Županije Zapadnohercegovačke na prijedlog Ministra prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke (u daljem tekstu: Vlada).

Pedagoškim standardima i normativima propisuju se osnovna mjerila za:

- broj razrednih odjela u srednjoj školi kao samostalnoj ustanovi,

- broj učenika u razrednom odjelu i odgojno obrazovnoj skupini u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima,

- broj nastavnika, stručnih suradnika i ostalih djelatnika potrebnih za provedbu nastavnog plana i programa, te drugih sadržaja i aktivnosti propisanih zakonom i drugim propisima, te njihove obrazovne i profesionalne kvalifikacije,

- normative o opsegu rada (nastavna norma i radna norma za sve uposlene u školi)

- ocjenjivanje učenika,

- stručno usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika, te osposobljavanje i usavršavanje ostalih djelatnika,

- materijalni uvjeti rada škola, školski prostor, namještaj, opremu, nastavna sredstva,

- posebne potrebe u srednjem školstvu uvjetovane specifičnim okolnostima (školovanje u planinskim i teško pristupačnim mjestima, školovanje darovitih učenika, učenika s teškoćama u razvoju, u umjetničkim programima, posebnosti života i rada učitelja i ostalih djelatnika u srednjim školama),

- učenički standard,

- društvenu, kulturnu i drugu djelatnost škole,

a mogu se propisati i udžbenici i drugi didaktički materijali, vrijeme za školske, nastavne i izvannastavne aktivnosti i obrazovni proces».

Članak 2.

U članku 7. iza stavka 4. dodaje se stavak 5., stavak 6., stavak 7., stavak 8. i stavak 9. koji glase:

«Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa (u daljem tekstu: Ministarstvo) određuje prioritete o rekonstrukciji i izgradnji objekata javnih srednjih škola, a osnivač škole kao javne ustanove je dužan pridržavati se prioriteta koje utvrdi Ministarstvo.

Osnivač škole kao javne ustanove je dužan pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva na projektnu dokumentaciju za izgradnju ili rekonstrukciju škole prije provođenja postupka javne nabavke radi utvrđivanja je li u skladu sa Pedagoškim standardima i normativima.

Ministarstvo imenuje Nadzorni odbor za izgradnju i rekonstrukciju školskih objekata.

Svaka škola je obvezna imati ograđeno školsko dvorište.

U okolici škole u udaljenosti od 200 metara zračne linije zabranjuje se rad kockarnica, kladionica i drugih objekata u kojima se ostvaruje dobit od igara na sreću».

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 10.

Članak 3.

Iza članka 7. dodaje se članak 7a. i članak 7b. koji glase:

«Članak 7a.

Osnivač privatne srednje škole imenuje privremenog ravnatelja škole koji je ovlašten pod nadzorom osnivača obaviti pripreme za početak rada škole, a posebno pribaviti potrebne dozvole za početak rada, te podnijeti prijavu u sudski registar ustanova i registar srednjih škola koji vodi Ministarstvo.

Osnivač može i sam obaviti pripreme za početak rada škole i podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova i registar srednjih škola koji vodi Ministarstvo.

Novoosnovana srednja škola ne može početi s radom u tijeku školske godine u kojoj je izdano odobrenje za rad. Novoosnovana srednja škola će početi s radom početkom sljedeće školske godine.

Uvođenje novog nastavnog plana i programa, odnosno proširivanje djelatnosti ili promjena obrazovanja i odgoja u okviru rada srednje škole zahtijeva utvrđivanje odgovarajućih uvjeta rada od strane Ministarstva, a ne može se početi izvoditi u tijeku školske godine u kojoj je izdano odobrenje za izvođenje novog nastavnog plana i programa odnosno proširivanja djelatnosti ili promjene obrazovanja i odgoja u okviru rada srednje škole već sljedeće školske godine.

Članak 7b.

Radi utvrđivanja novih oblika i sadržaja rada, Ministarstvo može jednu ili više srednjih škola proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu srednju školu.

Za eksperimentalnu srednju školu može se donijeti odluka o odstupanju od odredaba ovoga zakona u primjeni nastavne norme, dnevnom i tjednom opterećenju učenika nastavnim satima, načinu ocjenjivanja znanja, organiziranju odjela i primjeni nastavnog plana i programa».

Članak 4.

U članku 13. stavak 1. alineja 5. umjesto riječi «sa specijalnim potrebama», treba stajati «sa posebnim potrebama».

Članak 5.

U članku 14. stavku 2. iza riječi: «klasične» dodaje se riječ «športske».

Članak 6.

Iza članka 22. dodaje se članak 22a. koji glasi:

«Članak 22a.

Nastavni sat traje 45 minuta.

Sat praktične nastave, koja se izvodi izvan škole, traje 60 minuta.

Ministarstvo može, na zahtjev škole, iz opravdanih razloga odobriti trajanje nastavnog sata u predmetnoj nastavi i sata praktične nastave, koja se izvodi izvan škole, kraće nego što je predviđeno u stavku 1. i stavku 2. ovog članka, ali trajanje nastavnog sata ne smije odobriti u trajanju manjem od 25 minuta, a sata praktične nastave ne smije odobriti u trajanju manjem od 40 minuta».

Članak 7.

U članku 40. stavak 1. iza riječi «djelatnosti» briše se točka i dodaje:

«(svjedodžba, prijelaznica, uvjerenje, matična knjiga, dnevnik rada, imenik učenika, ljetopis škole i mjesečni i godišnji planovi rada)».

Članak 8.

U članku 42. stavku 3. alineja 4. iza riječi «odboru» dodaje se riječ «obrazložene».

U članku 42. iza stavka 3. dodaju se stavak 4., stavak 5., stavak 6. i stavak 7. koji glase:

«Ocjena rada ravnatelja podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog vršenja dužnosti utvrđenim zakonom. Ocjenu rada ravnatelja utvrđuje Ministar. Ministar ocjenjuje rad ravnatelja u pravilu svakih dvanaest mjeseci. Ocjena rada temelji se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predviđenih opisom radnog mjesta i ciljevima koji su dati za određeno vremensko razdoblje.

Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku razdoblja koje se ocjenjuje označavaju se slijedećim ocjenama: nezadovoljavajuće, zadovoljavajuće, uspješno i izuzetno uspješno, što se bliže određuje posebnim propisom koji donosi ministar.

Svi ravnatelji imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada, imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pismene informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Vladi Županije Zapadnohercegovačke radi preispitivanja pravilnosti donesenog Rješenja o ocjeni o radu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne, ministar razrješava dužnosti ravnatelja. Ravnatelj može izjaviti žalbu Vladi Županije Zapadnohercegovačke radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja o razrješenju u roku od 15 dana od dana prijema rješenja».

Članak 9.

U članku 43. stavku 5. iza riječi «godine» briše se točka i dodaje: «a može obavljati dužnost ravnatelja najviše dva mandata u istoj školi».

U stavku 7. umjesto riječi: «godinu dana» treba stajati «šest mjeseci».

Članak 10.

Članak 44. mijenja se i glasi:

«Školski odbor srednje škole ima sedam članova.

Dva člana Školskog odbora srednje škole kao javne ustanove bira Vlada Županije temeljem javnog natječaja.

Jednog člana Školskog odbora bira osnivač temeljem javnog natječaja.

Jednog člana Školskog odbora bira Roditeljsko vijeće iz reda roditelja učenika škole.

Tri člana Školskog odbora bira Nastavničko vijeće iz reda uposlenika škole.

Školski odbor privatnih srednjih škola ima sedam članova, od kojih četiri člana bira Nastavničko vijeće iz reda uposlenika škole. Jednog člana bira Roditeljsko vijeće iz reda roditelja učenika škole, a dva člana bira osnivač škole.

Školski odbor srednjih škola za obrazovanje odraslih ima sedam članova, od kojih pet članova bira Nastavničko vijeće iz reda uposlenika škole, a dva člana bira osnivač.

Način izbora članova Školskog odbora iz reda roditelja učenika i uposlenika škole pobliže se utvrđuje Statutom škole.

Sve članove Školskog odbora srednje škole koja je javna ustanova konačno imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra.

Sve članove Školskog odbora privatne srednje škole konačno imenuje i razrješava osnivač.

Članovi Školskog odbora biraju predsjednika Školskog odbora na prvoj sjednici većinom glasova od ukupnog broja svih članova.

Članovi Školskog odbora biraju se na vrijeme od četiri godine, a mogu biti ponovno birani.

Član Školskog odbora koji je razriješen dužnosti u jednom mandatu, ne može biti neposredno ponovno imenovan.

Školski odbor o svim pitanjima iz svog djelokruga odlučuje većinom glasova od ukupnog broja članova Školskog odbora.

Rad u Školskim odborima je dragovoljan i besplatan.

Sastav Školskog odbora mora odražavati nacionalni sastav zajednice u kojoj škola djeluje i poštivati načelo ravnopravnosti spolova.

Ravnatelj ne može biti član Školskog odbora, niti bilo koja osoba koja je s ravnateljem u srodstvu do drugog stupnja u ravnoj ili u pobočnoj liniji.

Ukoliko se član Školskog odbora kandidira za ravnatelja, podnosi ostavku na mjesto člana Školskog odbora. Također, ukoliko se ravnatelj kandidira za člana Školskog odbora, podnosi ostavku na mjesto ravnatelja.

Ravnatelj škole je dužan izvijestiti nadležna tijela za izbor odnosno imenovanje o potrebi izbora odnosno imenovanja novih članova Školskog odbora u roku od petnaest dana prije isteka mandata Školskog odbora, ili ukoliko je raspušten Školski odbor, ili je pojedini član razriješen dužnosti, ravnatelj škole je dužan izvijestiti nadležna tijela za izbor odnosno imenovanje, o potrebi izbora odnosno imenovanja novih članova Školskog odbora u roku od petnaest dana od dana razrješenja.

Nadležna tijela za izbor odnosno imenovanje pojedinih članova Školskog odbora su dužna u roku od tri mjeseca od dana razrješenja predsjednika ili članova Školskog odbora izabrati odnosno imenovati nove članove Školskog odbora i o tome izvijestiti Ministarstvo.

Ukoliko nadležna tijela za izbor odnosno imenovanje pojedinih članova Školskog odbora ne izaberu odnosno ne imenuju nove članove Školskog odbora u roku od tri mjeseca od dana razrješenja članova školskog odbora, Vlada će na prijedlog ministra imenovati nove članove Školskog odbora».

Članak 11.

U članku 46. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

«Školski odbor ne može odlučivati po žalbi učenika na stručne odluke Nastavničkog vijeća».

Članak 12.

U članku 57. stavak 1. iza riječi «učenika» dodaje se: «u učenju i vladanju».

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: «Ocjena iz svakog nastavnog predmeta tijekom i na kraju nastave je javna i predmetni nastavnik ju je dužan saopćiti učeniku neposredno nakon utvrđivanja».

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3., a stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 13.

U članku 61. stavku 3. riječi «negativnih ocjena» mijenjaju se i glase «ocjena nedovoljan (1)».

Članak 14.

Članak 62. stavak 1. mijenja se i glasi:

«Učenik koji iz opravdanih razloga, kao što su bolničko liječenje i vojne obveze, u trajanju dužem od sedam radnih tjedana, nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta, polaže predmetni ili razredni ispit».

Iza stavka 2. dodaju se stavak 3. i stavak 4. koji glase:

«Ukoliko učenik izostane s nastave, razrednik ili pedagog škole je dužan isti dan izvijestiti roditelja učenika o izostanku s nastave.

Roditelj učenika može opravdati izostanke učenika s nastave u roku od tjedan dana od dana izostanka učenika s nastave».

Članak 15.

U članku 66. stavak 3. riječi «kurseva» i «kurs» se brišu.

Članak 16.

U članku 74. stavku 1. iza riječi «izobrazbu» briše se točka i dodaje: «i položen stručni ispit. Ukoliko se na javni natječaj za prijem u radni odnos ne prijavi ni jedna osoba koja ispunjava sve uvjete natječaja, a prijavi se osoba koja nema položen stručni ispit, ali ispunjava ostale uvjete iz članka 74. stavak 1. ta osoba se može primiti u radni odnos na određeno vrijeme najduže do kraja tekuće nastavne godine».

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

«Program, način i uvjete polaganja ispita za stjecanje dopunske pedagoško-psihološke izobrazbe donosi ministar».

Članak 17.

U članku 75. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

«Ministar će utvrditi jedinstvene kriterije, pravila i postupak izbora uposlenika sukladno zakonu».

Članak 18.

U članku 76. stavak 2. u drugoj rečenici riječi «godinu dana» zamjenjuju se riječima «šest mjeseci».

Članak 19.

U članku 81. stavku 1. riječ «tri» mijenja se i glasi: «dvije».

U stavku 4. iza riječi «sposobnosti» briše se točka i dodaje «i stupnju i vrsti stručne spreme».

Članak 20.

Iza članka 82. dodaje se članak 82a. koji glasi:

«Članak 82a.

U školama je zabranjeno djelovanje političkih stranaka».

Članak 21.

U članku 83. stavku 1. «točka» se zamjenjuje «zarezom» i dodaju se riječi: «te iz sredstava osnivača».

Članak 22.

Izbor i imenovanje predsjednika i članova Školskog odbora i ravnatelja škole u skladu s ovim Zakonom izvršit će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke».

Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA

SKUPŠTINA

Broj: 01- XV - 397/08
Široki Brijeg, 10. lipnja 2008.

Predsjednik
Vitomir Filipović